Cyberbullying: što je internetsko nasilje i kako ga prepoznati

Cyberbullying, odnosno elektroničko nasilje, nasilje je koje se događa putem interneta, društvenih mreža, poruka i drugih digitalnih platformi. Uključuje vrijeđanje, ismijavanje, prijetnje, širenje glasina ili objavljivanje neugodnih fotografija i sadržaja s ciljem povređivanja druge osobe.

Za razliku od klasičnog nasilja, cyberbullying može trajati neprestano jer je prisutan u online svijetu. Posljedice mogu biti ozbiljne i utjecati na samopouzdanje, mentalno zdravlje i osjećaj sigurnosti kod djece i mladih.

Zato je važno razvijati svijest o odgovornom ponašanju na internetu i poticati međusobno poštovanje i empatiju.

Cyberbullying se događa na društvenim mrežama, platformama za dopisivanje i igranje igrica. Riječ je o ponašanju koje se ponavlja s namjerom zastrašivanja ili sramoćenja osobe.

Kao primjere ove vrste zlostavljanja možemo navesti:

širenje laži ili objavljivanje fotografija koje za cilj ima osramotiti nekoga na društvenim mrežama, slanje povrjeđujućih poruka ili prijetnji putem platformi za dopisivanje, lažno predstavljanje i slanje neugodnih poruka u ime druge osobe.

Kako razlikovati šalu od zlostavljanja

Prijatelji se često šale, no ponekad je teško razlikovati šali li se netko ili te pokušava povrijediti, posebno online. Ako se osjećaš povrijeđeno I čini ti se da se drugi ne smiju s tobom nego tebi, šala je vjerojatno otišla predaleko. Ako se situacija nastavi i nakon što jasno daš do znanja da ti se to ne sviđa te se osjećaš uzrujano, moguće je da je riječ o zlostavljanju. Kod cyberbullyinga često može biti uključen velik broj ljudi, uključujući strance.

Svatko zaslužuje poštovanje – i online i offline.  U digitalnom svijetu, cyberbullying se ne ograničava na jednu platformu. Najčešći kanali nasilja su društvene mreže, chat aplikacije, igre i forumi. Prepoznati „hladne znakove“ ponekad je izazovno, ali ako znamo gdje tražiti – možemo djelovati.

Društvene mreže

Platforme poput Facebooka, Instagrama, Snapchata i TikToka najčešće su polazište za maltretiranje.

Facebook - iako manje popularan među tinejdžerima, ostaje glavno mjesto za vrijeđanja u komentarima i porukama.

Instagram - preko 40 % mladih izvještava o cyberbullyingu ovdje; anonimizirani lažni profili često su glavni počinitelji.

Snapchat – nestalne poruke i „priče“ lako se zloupotrebljavaju; čak 31 % djece prijavljuje uznemiravanje na ovoj platformi.

TikTok - iako nedavno kritiziran zbog sigurnosti mlađih korisnika, 64 % djece izjavljuje da su iskusili cyberbullying ovdje.

YouTube i videoplatforme - Iznenađujuće, YouTube vodi s čak 79 % prijavljenih slučajeva cyberbullyinga kod djece. Komentari ispod videozapisa često sadrže ismijavanja, vrijeđanja i zlostavljanje, što ga čini jednim od najopasnijih kanala za mlade.

Online igre i gaming zajednice - skoro 57 % adolescenata doživljava uznemiravanje tijekom igranja online igara, Toxic chat, vrijeđanja, čak i seksualno uznemiravanje – gaming svijet nije imun na opasnosti.

Anonimnost, brzina širenja sadržaja i mogućnost privatne komunikacije bez nadzora roditelja ili škole čine ove kanale idealnim za nasilnike.

Osim toga, mobiteli i online igre omogućuju pristup u svako doba što znači da uznemiravanje može biti neprestano, bez prekida.

Kakva je odgovornost internetskih tvrtki kada se dogodi online nasilje

I tvrtke sve više pridaju važnost izazovima online nasilja. Mnoge od njih pružaju nove načine borbe protiv nasilja, nove alate i upute. Mnogi mladi svakodnevno se suočavaju sa cyberbullyingom, ali i ozbiljnim slučajevima online nasilja. Ipak, istina je da je potrebno činiti više i internetske kompanije imaju odgovornost zaštititi svoje korisnike, posebno kada je riječ o djeci i mladima. 

Kako roditelji mogu pomoći

Informirajte se o platformama – znajte što dijete koristi i kako funkcioniraju Instagram, TikTok, YouTube, chat i igre.

Otvoreni razgovor – pitajte bez osuđivanja: “Je li se nešto neugodno dogodilo online?”

Privatnost i postavke – naučite dijete kako koristiti privatne račune, ograničiti komentare i prijaviti zlostavljanje.

Sačuvajte dokaze – poruke, slike ili videa spremite za eventualnu prijavu.

Potražite podršku – legni kontakt sa školom, Centrom za sigurniji internet (0800 606 606) ili nadležnim institucijama.

Na što posebno obratiti pažnju

Djeca često ne govore o uznemiravanju jer se boje gubitka uređaja ili zabrane korištenja. Zato im pružite sigurno okruženje za otvorenost.

Redovito provodite male provjere: “Kako ti ide na TikToku? Jeste li svi prijatelji u dobrom odnosu?”

Budite prisutni bez invazije – tehnologija je dio dječjeg svijeta. Zauzimanje aktivne, ali nenametljive uloge pomaže u prevenciji.

Kako zaustaviti zlostavljanje, a da to ne znači da morate odustati od korištenja interneta

Internet ima toliko dobrih strana. Ipak, kao i mnoge druge stvari u životu i internet dolazi s rizicima od kojih se trebamo zaštititi. Ako doživljavaš cyberbullying možda ćeš poželjeti izbrisati određene aplikacije i tako si dati vremena za oporavak no izbjegavanje interneta nije dugoročno rješenje.

Ako ti nisi napravio/la nište loše, zašto bi se odrekao/la interneta? Onima koji zlostavljaju to može poslati pogrešnu poruku  i potaknuti njihovo neprihvatljivo ponašanje.

Svi želimo da cyberbullying prestane i zato je iznimno važno prijaviti takvo ponašanje. S druge strane, stvaranje interneta kakvog želimo je na svakome od nas. Trebamo razmišljati o tome što dijelimo i govorimo online i može li to nekoga povrijediti. 

Ako osjećaš zabrinutost i/ili doživljavaš cyberbullying svakako se obrati odrasloj osobi od povjerenja ili potraži podršku na Hrabrom telefonu.