Koji su simptomi i kako prepoznati anemiju na vrijeme

Djeca povremeno mogu izgledati umorno, iscrpljeno ili biti razdražljiva – osobine koje se često pripisuju svakodnevnim promjenama raspoloženja, manjku sna ili preopterećenosti. Međutim, kada ti simptomi postanu trajni i učestali, mogu ukazivati na dublji zdravstveni problem, među kojima je anemija jedan od najčešćih.

Anemija se osobito često javlja kod beba koje su rođene prije termina, s niskom porođajnom težinom ili kod onih kojima je pupkovina podrezana ubrzo nakon rođenja. Simptomi poput umora, blijede kože, nedostatka energije, lošeg apetita ili promjena u ponašanju mogu upućivati na to da organizam djeteta ne dobiva dovoljno kisika – ključnog elementa za pravilan razvoj i funkcioniranje svih tjelesnih sustava.

Anemija je najrašireniji nutritivni poremećaj u svijetu, a najčešći oblik kod djece je anemija uzrokovana nedostatkom željeza. Osim što izaziva vidljive simptome, zabrinjava i zbog mogućih dugoročnih posljedica na rast, razvoj mozga, kognitivne sposobnosti te opće zdravstveno stanje djeteta.

U ovom članku saznat ćete što je anemija, koji su njeni najčešći oblici kod djece, kako je prepoznati i liječiti te kako pravilna prehrana može igrati ključnu ulogu u prevenciji i oporavku.

Što je anemija kod djece?

Anemija kod djece nastaje kada njihovo tijelo ne proizvodi dovoljno crvenih krvnih stanica, kada ih prebrzo gubi ili kada ih imunološki sustav uništava brže nego što se mogu nadoknaditi. Crvene krvne stanice, koje sadrže bjelančevinu hemoglobin, ključne su za prijenos kisika iz pluća do svih dijelova tijela.

Kada razina crvenih krvnih stanica ili hemoglobina padne ispod normalne vrijednosti, stanice i tkiva ne dobivaju dovoljno kisika, što može uzrokovati različite simptome – od umora do ozbiljnijih zdravstvenih komplikacija.

Anemija je česta u dječjoj dobi, osobito tijekom perioda ubrzanog rasta, kada se povećava potreba za željezom i drugim važnim hranjivim tvarima. Djeca koja ne unose dovoljno željeza putem prehrane ili imaju kronične bolesti, genetske poremećaje ili učestale infekcije imaju veći rizik od razvoja anemije.

Najčešće vrste anemije kod djece

Anemija uzrokovana nedostatkom željeza

Ova vrsta anemije nastaje kada dijete nema dovoljno željeza potrebnog za stvaranje hemoglobina. To je najčešći oblik anemije kod djece i često je povezan s neuravnoteženom prehranom ili povećanim potrebama organizma tijekom rasta.

Megaloblastična anemija

Karakterizirana je pojavom povećanih crvenih krvnih stanica, a najčešće nastaje zbog nedostatka folne kiseline ili vitamina B12. Jedna podvrsta ovog oblika je perniciozna anemija, kod koje postoji poremećaj u apsorpciji vitamina B12.

Hemolitička anemija

Ovo stanje nastaje kada se crvene krvne stanice razgrađuju brže nego što ih tijelo može nadomjestiti. Uzrok mogu biti infekcije, autoimuni poremećaji ili nuspojave određenih lijekova.

Anemija srpastih stanica

Riječ je o nasljednoj bolesti u kojoj crvene krvne stanice imaju abnormalan srpasti oblik. Takve stanice teže prolaze kroz krvne žile i imaju kraći životni vijek.

Talasemija (Cooleyjeva anemija)

Nasljedni poremećaj kod kojeg tijelo proizvodi abnormalan hemoglobin. U težim slučajevima može zahtijevati redovite transfuzije krvi.

Aplastična anemija

Rijedak, ali ozbiljan poremećaj kod kojeg koštana srž prestaje proizvoditi dovoljan broj krvnih stanica. Može biti uzrokovana infekcijama, toksinima ili autoimunim bolestima.

Anemija kod novorođenčadi

Anemija kod novorođenčadi nastaje kada bebin organizam ima smanjeni broj crvenih krvnih stanica u odnosu na normalne vrijednosti za tu dob. Budući da su eritrociti ključni za prijenos kisika do svih tkiva, njihov manjak može utjecati na funkcioniranje cijelog organizma.

Najčešći uzroci anemije kod novorođenčadi

Nedovoljna proizvodnja crvenih krvnih stanica

Većina beba tijekom prvih tjedana života prirodno doživi pad broja eritrocita. Ovo stanje naziva se fiziološka anemija i često se spontano poboljšava kako dijete raste.

Ubrzano razgradnja crvenih krvnih stanica

Ako postoji nekompatibilnost krvnih grupa između majke i djeteta, imunološki sustav može početi uništavati bebine crvene krvne stanice.

Gubitak krvi

Kod beba koje borave na neonatalnoj intenzivnoj skrbi može doći do postupnog gubitka krvi zbog čestih laboratorijskih pretraga.

Prijevremeno rođenje

Prijevremeno rođene bebe često imaju nižu razinu crvenih krvnih stanica i kraći životni vijek eritrocita.

Ostali uzroci

Rjeđi uzroci uključuju unutarnja krvarenja ili fetalno-maternalni prijenos krvi tijekom trudnoće.

Simptomi anemije kod novorođenčadi

Simptomi mogu uključivati blijedu kožu i sluznice, smanjenu energiju ili tromost, slabije hranjenje, ubrzan rad srca te ubrzano disanje. U mnogim slučajevima anemija kod novorođenčadi je blaga i prolazna, ali zahtijeva praćenje od strane liječnika.

Simptomi anemije kod djece

Anemija kod djece može se razvijati postupno, a simptomi često ostaju neprepoznati u ranim fazama. Najčešći znakovi uključuju blijedu kožu i sluznice, umor i slabost, razdražljivost, poteškoće s koncentracijom, sporiji rast i razvoj te povećanu učestalost infekcija.

Kod neke djece može se pojaviti i neobičan apetit za nejestivim tvarima poput leda ili zemlje, ubrzan rad srca, otežano disanje, bolovi u trbuhu ili povećana osjetljivost na hladnoću. U težim slučajevima mogu se pojaviti i simptomi poput žutice, tamne mokraće ili povećanja jetre i slezene.

Kako se otkriva anemija?

Dijagnosticiranje anemije započinje razgovorom s liječnikom koji će procijeniti obiteljsku i medicinsku anamnezu djeteta, prehrambene navike i moguće simptome. Najvažniji dio dijagnostike uključuje laboratorijske pretrage krvi.

Kompletna krvna slika omogućuje liječniku uvid u broj i izgled krvnih stanica. Mjerenje hemoglobina i hematokrita pokazuje količinu hemoglobina i udio crvenih krvnih stanica u krvi. Periferni razmaz krvi omogućuje analizu oblika i veličine krvnih stanica pod mikroskopom.

U rijetkim slučajevima može biti potrebna aspiracija ili biopsija koštane srži kako bi se detaljnije procijenio uzrok anemije.

Prehrana kod anemije

Željezo je ključni mineral potreban za stvaranje crvenih krvnih stanica i hemoglobina. U prehrani postoje dva oblika željeza: hemsko željezo koje dolazi iz namirnica životinjskog podrijetla te nehemsko željezo koje se nalazi u biljnim namirnicama.

Tijelo lakše apsorbira hemsko željezo, dok se apsorpcija nehemskog željeza može značajno poboljšati uz unos vitamina C.

Namirnice bogate vitaminom C uključuju agrume poput naranče i grejpa, kivi, brokulu, rajčice, jagode, papriku, papaju, dinju i slatki krumpir.

Hrana bogata željezom uključuje crveno meso, govedinu, jetru, piletinu, puretinu, jaja, ribu, mahunarke poput graha i leće te tamnozeleno lisnato povrće poput špinata i kelja.

Liječenje anemije kod djece

Liječenje anemije ovisi o uzroku, dobi djeteta i težini simptoma. U nekim slučajevima anemija ne zahtijeva posebno liječenje, dok u drugim situacijama može biti potrebna medicinska terapija.

Liječenje može uključivati dodatke željeza ili vitamina, promjene u prehrani, prekid lijekova koji uzrokuju anemiju ili transfuziju krvi u težim slučajevima. Kod ozbiljnih nasljednih poremećaja ponekad je potrebna transplantacija matičnih stanica.

Najčešći oblik anemije kod djece, anemija uzrokovana nedostatkom željeza, obično se liječi dodacima željeza uz prilagodbu prehrane.

Prevencija anemije kod djece

Prevencija anemije temelji se prvenstveno na pravilnoj prehrani i pravovremenom uvođenju hrane bogate željezom. U prvoj godini života preporučuje se izbjegavati kravlje mlijeko jer sadrži vrlo malo željeza i može smanjiti njegovu apsorpciju.

Dojenje je najbolji način prehrane dojenčadi jer se željezo iz majčinog mlijeka vrlo dobro apsorbira. Nakon četvrtog do šestog mjeseca života preporučuje se postupno uvođenje hrane bogate željezom.

Kod djece koja koriste adaptirano mlijeko važno je da ono bude obogaćeno željezom. Nakon prve godine života unos kravljeg mlijeka treba ograničiti kako bi se smanjio rizik od nedostatka željeza.

Redoviti liječnički pregledi i pravovremeno testiranje djece s povećanim rizikom omogućuju rano otkrivanje nedostatka željeza i sprječavanje mogućih posljedica na rast i razvoj djeteta.